Ko je Mirsad Hadžikadić, nevidljivi kandidat za Predsjedništvo BiH, a JAČI od svih ostalih?!
Kao rođeni Banjalučanin koji dug niz godina uspješno i sa zavidnim respektom gradi karijeru u svijetu, tačnije Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Hadžikadić zaista i jeste zalutao u bespuća postratne domovine, koja već dugo fuknkcioniše po posve drugačijim aršinima
Svi ovogodišnji kandidati za vrh države dobro su poznati bh. javnosti, potrošeni i neinventivni, izuzev dvojice – Boriše Falatara, kandidata ispred Naše stranke za hrvatskog člana, i Mirsada Hadžikadića, nezavisnog kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Međutim, dok mladi Falatar, iza koga ipak stoji politička opcija, donekle i ima prostor u medijima i ovdašnjoj javnosti, profesor Hadžikadić posve je na marginama medijskog interesa i doima se kao potpuni autsajder u borbi za člana Predsjedništva, zalutao u politički prostor Bosne i Hercegovine.
Nažalost, kao rođeni Banjalučanin koji dug niz godina uspješno i sa zavidnim respektom gradi karijeru u svijetu, tačnije Sjedinjenim Američkim Državama, profesor Hadžikadić zaista i jeste zalutao u bespuća postratne domovine, koja već dugo fuknkcioniše po posve drugačijim aršinima.
Tako ovdašnja javnost gotovo uopće ne zna ko je ovaj čovjek, a pred njegovom biografijom mogu da se zastide mnogi koji se razmeću po izbornim listama…
A u njegovoj biografiji se ukratko navodi:
Mirsad Hadžikadić je osnivač i predsjednik Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu u Vašingtonu i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti. Trenutno obnaša funkciju izvršnog direktora analitičkih programa iz oblasti Analitike na svim koledžima Univerziteta Sjeverne Karoline u Šarloti. Dobitnik je nagrade za životno djelo udruženja informacionih tehnologija na nivou savezne države Sjeverne Karoline i grada Šarlote.
U centar svakog svog društvenog djelovanja stavlja nauku, razvoj i izvrsnost -ključne oblasti ekspertize dr. Hadžikadića u kojima ima više od 30 godina radnog iskustva su informacione tehnologije, uključujući akademska i industrijska zaduženja.
Nakon što je doktorirao iz oblasti računarske tehnike na Southern Methodist Univerzitetu u SAD-u, gdje je boravio kao Fullbright stipendista, 1987. dr. Hadžikadić pridružio se Univerzitetu Sjeverne Karoline u Šarloti, SAD. Njegovo istraživanje obuhvata oblasti analitike, kognitivnih nauka, medicinske informatike i kompleksnih adaptivnih sistema.
Autor je preko 50 naučnih radova u međunarodnim i američkim časopisima, konferencijama i simpozijima. Objavio je tri knjige, organizirao mnoge međunarodne konferencije i glavni je urednik za naučni časopis iz oblasti politike i kompleksnih sistema.
Dr. Hadžikadić je vodio timove ili bio dio istraživačkih timova koji su projektovali modele i simulacije ekonomskih, zdravstvenih, bioloških, finansijskih, političkih i društvenih problema.
Bio je i direktor Medicinske informatike i Ortopedske informatike u Carolinas Healthcare System organizaciji od 1991. do 1997. i menadžer u Deloitte and Touche Consulting organizaciji u 1998. godini.
Postao je dekan Fakulteta za računarsku tehniku 1998. godine i osnivački dekan fakulteta za Informacione tehnologije 2000. godine na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Šarloti.
Prije deset godina postao je i osnivački direktor Instituta za kompleksne sisteme.
Njegova predizborna poruka bh. građanima stala je u nekoliko rečenica:
– Tražim od vas da vjerujete. Ne samo u moju mogućnost da donesem promjenu u BiH. Tražim od vas da vjerujete u vašu sopstvenu mogućnost da budete dio tih promjena. Izgradimo najbolju Bosnu i Hercegovinu u njenoj modernoj historiji, od Dana nezavisnosti do danas!
Koliko se profesor Hadžikadić ne uklapa u haotičnu izbornu kampanju i među bh. političare koji se više od dvije decenije bespoštedno laktaju u političkom eteru, svjedoči i najnoviji incident u studiju Federalne televizije, kada je razočaran odabirom kandidata za sučeljavanje demonstrativno napustio emisiju. Svoj gest potom je obrazložio i na svojoj FB stranici:
– Ono što mi smeta je da je Federalna televizija i uredništvo odlučilo da razdvoji dvije grupe, ovu grupu ovdje i one kandidate koji nisu tu. Mislim da je to, sa jedne strane, poruka da budućnost i prošlost ne mogu da razgovaraju zajedno, sa druge, bojim se da je poruka stanovništvu da oni preferiraju jedne kandidate umjesto drugih. To nije pošteno i ja ne mogu biti dio toga procesa. Pozivam sve progresivne snage da se ujedine iza Platforme za progres i 7. oktobra pokažu da snage budućnosti i nade mogu da pobijede – naveo je.
Zašto se nakon zavidne inostrane karijere ponovo vraća svojoj državi, te zašto se kandidovao za člana Predsjedništva BiH, pojasnio je i prilikom nedavnog gostovanja na Face TV-u…
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)